Što poručujemo ako ne razgovaramo o mentalnom zdravlju

datum: 2018-06-04

autor: Ivana Mrgan

O mentalnom se zdravlju malo govori, a često se zna još manje. Tema je obavijena velom tajne i, još češće, prati je stigmatizacija. Navedeno je, nažalost, najbolja podloga za nerazumijevanje, nesnošljivost te razvoj predrasuda i diskriminacije.

Zbog svega toga osobe potraže pomoć tek u kasnim fazama, kad intenzitet teškoća već ozbiljno nagriza kvalitetu života, što liječenje i oporavak čini duljim i mukotrpnijim. Ako uzmemo u obzir da jedna od četiri osobe iskusi neku od psihičkih teškoća tijekom života, a nešto više od trećine osoba s nekom od psihičkih bolesti potraži pomoć stručnjaka, perspektiva može djelovati prilično mračno.

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2005. upućivalo je na široko prihvaćen negativan stereotip o osobama s psihičkim teškoćama te na izbjegavanje kontakta s navedenim osobama. Istodobno pola ispitanih nije imalo pouzdane informacije o uzrocima, prevenciji i liječenju psihičkih bolesti. Psihičke teškoće se pripisuju osobnoj slabosti ili situaciji, ne uzimajući u obzir kako se radi o spletu različitih bioloških, psiholoških i socijalnih utjecaja.

Kako bi se konstruktivnije angažirali na toj temi preporučljivo je koristiti pouzdane izvore informacija te stereotipe testirati u osobnom iskustvu, a ne pasivno prihvaćati predrasude. S obzirom na navedeno predlažemo sljedeće pristupe sa svrhom:

  1. očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja
  • razvijati raznolike i fleksibilne mehanizme u nošenju sa stresom
  • biti otvoren po ovom pitanju te koristiti socijalnu podršku u trenutcima izazova i kriza
  • nastojati si redovito priuštiti ugodne aktivnosti i njegovati hobije i interese
  • postavljati i revidirati realistične osobne ciljeve te slaviti i male pomake
  • obratiti pažnju na tjelesno zdravlje i potrebe, tj. slušati vlastito tijelo
  1. osvještavanja, prevencije i podrške drugima
  • aktivno slušati, dijeliti svoje iskustvo i davati do znanja da ste spremni pomoći
  • pri tome izbjegavati umanjivanje značaja osobnog iskustva ili doživljaja te nuditi rješenja
  • nikako ne pokušavati na silu jačati osobu, požurivati popravak ili uspoređivati iskustva
  • uključiti se u rad organizacija koje se bave ovom temom
  • pratiti i dijeliti vijesti, obavijesti o događanjima, članke ili druge izvore o temi

Dodatno, potrebno je imati na umu kako se psihičko zdravlje odnosi na cjelokupno stanje psihičke dobrobiti, a ne samo na izostanak psihičkih tegoba. Navedeno uključuje zadovoljstvo slikom o sebi, kvalitetom odnosa s drugima te sposobnost suočavanja s teškoćama.

Ako iskusite poteškoće u nekom od navedenih područja, preporučljivo i konstruktivno je potražiti stručnu pomoć.

Izvor:

Jokić-Begić, N., Kamenov, Ž., Lauri-Korajlija, A. (2005). Kvalitativno i kvantitativno istraživanje sadržaja stigme prema psihičkim bolesnicima. Socijalna psihijatrija, 33(1), 10-19.

  • ©2025 Apsiha